петак, 30. децембар 2016.

Збирка задатака за ученике 6. разреда за такмичење

Шестаци - Млади физичари,

Потребно је да проучите првих 11 поглавља из Збирке задатака. Сви задаци су детаљно решени. Јуче смо радили поглавље 6.8.

Збирку задатака преузмите ОВДЕ!

Од 2.1.2017. очекујте на сајту Зимску школу физике - сваког дана ћу објављивати по један такмичарски задатак, а наредног дана решење и нови задатак!

Срећна Нова година!

Ваш наставник


среда, 21. децембар 2016.

Takmičarski zadaci za Novu godinu

Zadaci za Dodatnu nastavu


BRZINA

1.         Kapetan je dobio zadatak da za 37 h dostavi teret iz jedne luke u drugu na udaljenosti 684km. Cetvrtinu tog rastojanja brod je prešao brzinom 19 km/h . Kolikom brzinom treba da prede preostalo rastojanje da bi izvršio zadatak na vreme? Pri tome na zaustavljanje troši 6h .
2.         Jedan avion je leteo 2 h ,a drugi 5 h . Drugi avion je preleteo 1500 km više od prvog. Koliko rastojanje je preleteo svaki avion , ako su im brzine jednake?
3.         Dva aviona lete istom brzinom. Jedan preleti 2240 km , a drugi 3920km . Drugi avion je u vazduhu 3 h duže od prvog. Koliko casova je leteo svaki avion?
4.         Marko šeta ulicom 15 min brzinom 0,6 m/s i sretne Igora. Sa njim stoji i razgovara 10 min. Igor se ponudi da ga poveze na svom novom biciklu i narednih 5 min se voze brzinom 5,4km/h . Marko se seti da ga kuci ocekuju na rucku i potrci nazad brzinom 100 cm/s.             a)Koliko je Marko bio udaljen od kuce u trenutku kad je krenuo nazad?    b)  Za koje vreme se marko vratio kuci od trenutka kad se rastao od Igora?     v) Koliki je ukupan put koji je on prešao?             g) Nacrtaj grafik Markove brzine .    d) Nacrtaj grafik predenog puta.
5.         Voz dužine 20 m krece se brzinom 54km/h i 15 s pre automobila pocne da prelazi most dužine 750 m . dužina automobila je 5 m , a brzina kojom se krece 72 km/h . Ko ce prvi preci most?
6.         Put izmedu dva mesta pešak može da prede za 6 h, a biciklista za 2 h .Pešak krene na put u 7h, a biciklista u 9h. Kada ce biciklista stici pešaka?
7.         Voz polazi u 15 h i po redu vožnje stiže u krajnju stanicu u 17h 15min,  pri cemu bi trebao da se krece brzinom 55km/h. Ovaj voz obicno kasni i stiže u 17h 45min.  Kolikom brzinom se on stvarno krece?

SREDNjA BRZINA (6)

1.      Tokom prve polovine ukupnog vremena telo se kretalo brzinom 10 m/s. Odredi brzinu tokom druge polovine vremena ako je srednja brzina za sve vreme kretanja 12m/s .
2.      Prvu trecinu ukupnog puta od mesta A do mesta B automobil se kretao brzinom 20 m/s , drugu trecinu puta kretao se brzinom 10 m/s, a preostala 2 km vozio je brzinom 5 m/s . Kolika je srednja brzina na celom putu?
3.      Autobus vozi iz mesta A u mesto B . Prvih 15 min vozio je brzinom 40 km/h , zatim je 25 km prešao za 30 min, a poslednjih 20 km vozio je brzinom 60 km/h . Odredi srednju brzinu autobusa :       a)  na celom putu,     b) na prvoj polovini puta,         v) a drugoj polovini puta,           g) za prvu polovinu vremena          d) nacrtaj grafik brzine    d) nacrtaj grafik puta.
4.      Na osnovu grafika odredi srednju brzinu tela za:
     a) prva 3 min kretanja               b) prva 2 min kretanja.
5.       Prvu cetvrtinu puta telo prelazi stalnom brzinom 30 km/h. Dve  trecine preostalog dela puta prelazi stalnom brzinom 20 km/h . Kolika treba da bude brzina tela na preostalom delu puta da bi srednja brzina na celom putu bila 20 km/h?
6.      Automobil prelazi prvu cetvrtinu puta brzinom v1 =54 km/h, adrugu cetvrtinu brzinom    v2=72 km/h . Na preostalo delu puta, cetvrtinu vremena se kretao brzinom v3=72 km/h , a preostale tri cetvrtine vremena brzinom v 4=36 km/h . Izracinaj srednju brzinu na celom putu.

RELATIVNA BRZINA (6)

1.      Automobil stoji na udaljenosti d1 =200m od kuce. Iza automobila , na udaljenosti               d2=400m od njega , stoji autobus. Automobil krene ravnomerno pravolinijski ka kuci brzinom v1=54km/h . Pola sata posle njega krene u istom smeru autobus brzinom v2=72km/h .Posle koliko vremena od polaska automobila ce autobus stici automobil, kolike puteve su prešli do tog vremena i koliko su udaljeni od kuce?
2.      Putnik u vozu koji se krece brzinom 15 m/s primecuje da mu u susret dolazi drugi voz cija je dužina 210 m , koji pored njega prode za 6 s. Odredi brzinu drugog voza.
3.      Putnik sedi u vozu koji se krece brzinom 36 km/h . Paralelnim kolosekom u susret dolazi drugi voz brzinom 54 km/h. Dužina drugog voza je 150 m . Koliko dugo ce putnik moci da vidi drugi voz? Koliko bi bilo to vreme da vozovi idu u istom smeru?
4.      Automobil je krenuo iz mesta A u mesto B, a istovremeno kamion iz mesta B u mesto A. Sreli su se posle 3,5 h vožnje. Ako je rastojanje izmedu mesta A i B 462 km ,kolike su njihove srednje brzine? Srednja brzina automobila je za 12 km/h veca od srednje brzine kamiona.
5.      Biciklista je u 12 sati krenuo brzinom 10 km/h iz mesta A u mesto B koje je udaljeno 60 km . Iz B se prema A kretao motociklista brzinom 30 km/h .Sreli su se na polovini puta. U koliko sati je krenuo motociklista? Na kom rastojanju su bili pu 14 i 16 sati?
6.      Iz dva mesta krenuli su , jedan drugom u susret, dvojica biciklista u razmaku od pola sata. Jedan se kretao brzinom 13 km/h , a drugi brzinom 15 km/h . Ako su se sreli na polovini puta, koliko su udaljena ova dva mesta?
7.      Automobilista i biciklista su krenuli jedan drugom u susret iz dva grada udaljena 180 km. Sreli su se posle 3 sata. Brzina automobiliste je 4 puta veca nego brzina bicikliste. Izracunaj njihove brzine i predene puteve.
8.       Iz mesta A ka mestu B udaljenom 270 km polazi automobil stalnom brzinom 30 km/h . Nakon 60 min iz mesta B ka mestu A polazi drugi automobil brzinom 50 km/h . Koliko vremena od polaska automobila iz mesta A je prošlo do susreta? Na kom rastojanju od mesta A su se sreli?
9.      Od B do S ima 703 km . Iz tih gradova podu istovremeno dva voza u susret. Pet casova kasnije vozovi su na rastojanju 208 km . Kojom brzinom je išao voz iz grada B , ako je brzina voza iz S 47 km/h ?
10.  Iz mesta A krene pešak brzinom 5 km/h . Drugi pešak posle 0,5 h krene iz mesta B njemu u   susret. Rastojanje mesta A i B je 20 km. Ako je brzina drugog pešaka 6 km/h, posle kog vremena u odnosu na drugog pešaka ce rastojanje izmedu njih biti 6,5 km ? Naci vremena kretanja do susreta i predene puteve. Nacrtati grafik susreta.
11.  Dva tela polaze iz iste tacke i krecu se duž iste prave stalnim brzinama v1=5 m/s i   v2 = 3m/s . Posle kog vremena ce rastojanje izmedu njih iznositi 24 m? ( Zadatak ima dva rešenja.)
12.  Rastojanje 240 m camac prede u oba smera , prvi put po reci, cija je brzina 1m/s, a drugi put po jezeru. Brzina camca u odnosu na vodu je u oba slucaja ista i iznosi 5 m/s. Nadi ukupno vreme kretanja camca po reci i po jezeru, a zatim nadi odnos tih vremena.
13.   Brod saobraca izmedu dva pristaništa udaljena 30 km . Kada ide nizvodno , iz jednog pristaništa u drugo stiže za 1,5 h . U povratku mu treba 3 h .Koliko vremena bi trebalo brodu da stigne iz prvog pristaništa u drugo:   a) kada bi iskljucio motor, b) da je umesto reke jezero?
14.   Brod A je dugacak lA=65m , a brod B lB =40m . Ako brodovi plove rekom u istom smeru, brod A prestiže brod B za t1 =70s . Ako se krecu u susret, njihovo mimoilaženje traje t2=14s . Odredi brzine brodova po mirnoj vodi, ako njihovi motori u svim slucajevima rade istom snagom.

SUSRETANjE I PRETICANjE (6)

1.      Put izmedu dva mesta pešak prede za 6 sati, a biciklista za 2 sata.   Pešak krene na put u 7 sati, a biciklista u 9 sati.  Kada ce    biciklista stici pešaka?
2.      Biciklista i automobilista su pošli istovremeno iz dva grada udaljena 180km ,jedan drugom u susret. Sreli su se posle 3 casa. Brzina automobiliste je 4 puta veca od brzine bicikliste. Izracunati njihove brzine i predene puteve.
3.      Voz polazi tacno u 15 h i po redu vožnje stiže u krajnju stanicu  u 17 h i 15 min, pri cemu bi trebalo da se krece brzinom 55 km/h . Obicno voz kasni , tako da stiže u 17 h i 45 min. Kolikom se brzinom voz stvarno kretao?
4.      Iz mesta  A ka mestu B udaljenom 270 km polazi automobil i krece se stalnom brzinom 30 km/h . Nakon 60min iz mesta B polazi drugi automobil  ka mestu A stalnom brzinom 50 km/h. Koliko je vremena ( mereno od polaska automobila iz mesta A) proteklo do susreta? Na kom rastojanju od mesta A ce se sresti?
5.      Dva tela polaze istovremeno iz iste tacke i krecu se duž iste prave  stanim brzinama v1 = 5 m/s i v2 = 3 m/s . Posle kojeg vremena ce rastojanje izmedu njih iznositi 24 m? ( Napomena: zadatak ima dva rešenja)
6.      Put od mesta A do B mesta iznosi 400 km. Istovremeno iz A i B , jedan drugom u susret, krenu dva automobila i posle 3 sata vožnje do susreta im ostane 10 km . Kolike su im brzine ako jedan vozi 10 km/h brže od drugog?

RAZLAGANJE SILA

1.      U istom pravcu i smeru deluju 3 sile. Odredi jacine tih sila ako je prva 3 puta jaca od druge i za 6 N jaca od trece, a rezultanta ima jacinu 22 N.
2.      Na telo deluju 2 sile u istom pravcu i smeru. Odnos njihovih jacina je         F1: F2 = 5:3. Njihova rezultanta je 12 N. Odredi intenzitete sila . Zadatak rešiti i za slucaj da sile deluju u suprotnom smeru.
3.      Igor i Ivan guraju sanduk. Marko gura isti sanduk u suprotnom smeru. Marko gura silom 3 puta jacom nego Ivan, a duplo jacom nego Igor. U kom se smeru krece sanduk?Kolikom silom treba da gura Marko da sanduk miruje, ako je sila trenja 15 N ?
4.      Na telo deluju 4 kolinearne sile. Intenziteti prvih triju sila su F1=5N, F2 =4N, F3=6N. Odredi smerove tih sila i intenzitet sile F4 , tako da rezultujuca sila koja deluje na ovo telo bude nula. Odredi sva moguca rešenja.
5.      Ako na kraj opruge deluje sila od 3 N , dužina opruge je 14cm . Ako na istu oprugu deluje sila od 6 N , njena dužina je 16 cm. Kolika je dužina nedeformisane opruge?
6.      Kada na oprugu deluje sila F njena dužina je 17cm . Ako na istu oprugu deluje 3 puta veca sila , njena dužina je 21cm . Kolika je dužina neopterecene opruge ?
7.      Na kraju nedeformisane opruge deluju 2 sile, pri cemu opruga promeni dužinu za 6 cm . Ako jedna sila promeni smer, opruga je istegnuta za 3 cm . Koliko je puta jedna sila jaca od druge?
8.      U nedeformisanom stanju opruga je dugacka 20 cm. Ako se na kraj opruge okace dva ista tega , dužina opruge je 25cm . Kolika ce biti dužina opruge ako se na nju stavi samo jedan takav teg?
9.      Dve opruge imaju iste dužine, ali su napravljene od razlicitih materijala i zato nisu podjednako elasticne. Ako se na jednu okaci teg težine 4 N ona se istegne za 2 cm . Ako se isti teg obesi na drugu oprugu, ona se istegne za 4 cm . Koliko ce se istegnuti opruge ako se isti teg obesi na obe opruge kao na slici?
10.  Na dinamometar se okace zajedno manji teg mase 50 g i veci teg nepoznate mase. Pri tome je istezanje 2 cm. Onda se njima doda još jedan takav veci teg pa istezanje dinamometra iznosi 3,5cm . Odredi masu veceg tega.
11.  Neopterecena opruga ima dižinu lo . Kada na nju deluje sila F ona ima dužinu 1,5 lo.Kolikom silom treba delovati da bi dužina opruge bila 3 lo?
12.  Pri delovanju sile od 20 N opruga se istegne za 10 cm .Ukoliko na oprugu deluje sila jacine 30 N , dužina istegnute opruge iznosi 0,65 m . Odredi pocetnu dužinu opruge i njeno izduženje pri delovanju vece sile.

UBRZANJE
1.      Brzina tijela se poveca za 15 m/s u toku 5 s. Odredi ubrzanje tijela.
2.      Automobil ravnomjeno poveca svoju brzinu sa 36 km/h na 54 km/h za 10 s. Izracunati ubrzanje automobila.
3.      Na kraju druge sekunde ravnomjerno ubrzanog kretanja brzina tijela je 5 m/s, a na kraju cetvrte sekunde ona iznosi 8 m/s. Koliko je ubrzanje tijela?
4.      Voz polazi iz stanice i pocinje da se krece stalnim ubrzanjem 0,4 m/s2. Kolika ce biti brzina voza posle 1 min?
5.      Za koje vrijeme ce  automobil smanjiti brzinu sa 72 km/h na 18 km/h,  ako se krece stalnim ubrzanjem 1,5 m/s2?
6.      Tijelo polazi iz mirovanja i krece se ravnomjeno ubrzano. Na kraju osme sekunde kretanja njegova brzina je 16 m/s. Izracunaj ubrzanje tijela i koliku je brzinu imalo na kraju cetvrte sekunde.

RAVNOMJERNO PROMJENLjIVO PRAVOLINIJSKO KRETANjE

1.      Biciklista sa pocetnom brzinom 2 m/s, se spušta niz padinu ubrzanjem 0,4 m/s2. Naci brzinu bicilkiste u podnožju padine ako je spuštanje trajalo 8 s. Kolika je dužina padine?
2.      Brzi voz polazi iz stanice i krece se sa stalnim ubrzanjem 0,5 m/s2.  Na kom rastojanju od stanice ce voz imati brzinu 36 km/h?
3.      Autombil se krece sa ubrzanjem 2 m/s2 i za 5 s prede 125 m. Izracunati njegovu pocetnu brzinu.
4.      Dio staze dužine 100 m skijaš je prešao za 20 s sa ubrzanjem 0,3 m/s2. Kolika je brzina skijaša na pocetku i na kraju staze?
5.      Pri brzini 54 km/h voz je poceo da se krece ravnomjerno uporeno sa usporenjem 0,4m/s2 . Za koje vrijeme ce se njegova brzina smanjiti 3 puta? Koliki put ce preci za to vrijeme?
6.      Koliki je zaustavni put automobila koji pri brzini 72 km/h pocinje da koci sa ubrzanjem 0,5 m/s2 ?
7.      Teret se podiže dizalicom. Prve 2 s se krece sa ubzanjem 0,5 m/s2 , sledecih 11 s ravnomjerno, poslednje 2 s usporeno sa usporenjem 0,5m/s2 . Na koju visinu je podignut teret?

GRAFICKO PREDSTAVLjANjE KRETANjA

1.      Nacrtati grafike zavisnosti  brzine tela i ubrzanja od vremena ako se telo krece ravnomerno ubrzano i pravolinijski. Ubrzanje je 0,5 m/s2, a pocetna brzina 2 m/s. Grafike nacrtati za prvih 5 sekundi kretanja.
2.      Telo krece iz mirovanja sa ubrzanjem 1 m/s2 i ravnomerno ubrzano se krece 4s. Sledecih 6 s krece se stalnom brzinom.
a)  Nacrtaj grafik brzine.
b)  Nacrtaj grafik ubrzanja.
v)  Izracunaj ukupni predeni put tela.
Na osnovu grafika brzine nacrtaj grafik ubrzanja i izracunaj srednju brzinu tela.
Na osnovu grafika ubrzanja nacrtaj grafik brzine ako se zna da  je pocetna brzina tela 8 m/s.

DRUGI NjUTNOV ZAKON
1.      Izracunaj silu koja deluje na telo mase 1,2 kg i daje mu ubrzanje 4 m/s2 .
2.      Na telo mase 20 kg deluje sila od 130 N. Koliko je ubrzanje kojim se krece to telo?
3.      Ako na telo deluje sila od 50 N i daje mu ubrzanje 2 m/s2, koliko ce iznositi ubrzanje tela ako na njega deluje sila od 30 N?
4.      Pod dejstvom sile kolica mase 2 kg dobiju ubrzanje 0,8 m/s2. Koliko ce biti ubrzanje kolica ako na njih spustimo teg mase 500 g pri delovanju iste sile?
5.      Najbrža kopnena životinja je gepard. On za 3 s iz mirovanja dostigne brzinu 113 km/h. Izracunati ukupnu silu koja je delovala na geparda, ako se zna da je njegova masa 55 kg.
6.      Kolika kociona sila deluje na voz mase 125 t, ako on uspori s brzine 90 km/h na 72 km/h za 10 s?
7.      Kugla za kuglanje ima masu 4,5 kg, a lopta za odbojku 250 g. Ako na njih delujemo istom silom, koliki ce biti odnos ubrzanja lopte i kugle?

Kretanje i sila

1.      Dva tela polaze jedno prema drugom u susret ravnomerno ubrzano iz dveju tacaka koje su udaljene 200 m. Odrediti relativnu brzinu jednog tela u odnosu na drugo u trenutku mimoilaženja, ako je ubrzanje prvog tela 3 m/s2, a drugog 1 m/s2.
2.      Automobil polazi iz mirovanja i krece se 10 s ubrzanjem 1,2 m/s2. Zatim se stalnom brzinom krece 2 minuta, potom ispred semafora usporava sa ubrzanjem 2 m/s2 do zaustavljanja. Izracunaj koliki put je prešao automobil.
3.      Dva tela istovremeno krecu jedno drugom u susret. Prvo se krece ravnomerno ubrzano sa pocetnom brzinom 5 m/s, a drugo ravnomerno usporeno sa pocetnom brzinom 15 m/s. Oba tela imaju ubrzanje 1 m/s2. Rastojanje izmedu njih je 120 m. Izracunati vreme za koje ce se sresti i predeni put  do susreta.
4.      Telo se krece ravnomerno ubrzano. U toku prva dva susedna vremenska intervala od po 4 s prelazi puteve 24 m i 64 m. Odrediti pocetnu brzinu i ubrzanje.
5.      Pri brzini 8 m/s telo pocinje da usporava sa ubrzanjem 1 m/s2 do zaustavljanja. Koliki put je prešlo ovo telo u poslednje dve sekunde kretanja?
6.      U šestoj sekundi ravnomerno ubrzanog kretanja sa ubrzanjem 2 m/s2 telo prede put od 14 m. Odredi pocetnu brzinu tog tela.

SLAGANjE SILA

1.      Momak i devojka voze bicikl sa dva sedišta i guraju pedale u istom smeru. Sile koje proizvode momak i devojka su 80N i 50N . Kolika je rezultantna sila?
2.      Kolica u supermarketu se guraju silom od 15N. Ako na njih deluje sila trenja od 10N, kolika je rezultantna sila koja deluje na kolica?
3.      Kolikom silom luster težine 200N zateže kabl za koji je zakacen?
4.      Tri osobe veslaju u istom smeru, prva silom 220N , druga 160N i treca 130N . Kolika je rezultanta sila koje deluju na camac?
5.       Tri sile deluju na telo u istom pravcu. Njihovi intenziteti su: F1= 25 N,      F2= 14 N,  F3= 30 N. Sile F1 i F2 su istog smera, a sila F3 ima njima suprotan smer. Odredi rezultantu.
6.      Odredi rezultantu sila F1= 8 N i F2= 6 N, ako njihovi pravci zaklapaju prav ugao. Zadatak rešiti racunski i graficki.
7.      Tri sile deluju na telo u istom pravcu. Sile F1 =15N  i F2 su istog smera, a sila F3= 28N ima njima suprotan smer. Odredi intenzitet sile F2   ako je telo u stanju ravnoteže.
8.      Na automobil koji se krece stalnom brzinom 54km/h deluju sila trenja intenziteta 1kN  i sila otpora vazduha intenziteta 150N. Odredi intenzitet vucne sile.


MOMENT SILE. POLUGA.

1.      Izracunaj moment sile ciji je intenzitet 30N a krak 50cm .
2.      Odredu dužinu kljuca koji treba upotrebiti za odvijanje zavrtnja ako je intenzitet sile 100N a moment sile 3oNm .
3.      Na klackalici sede Miloš cija je težina 450N  i Uroš težine 300N.  Miloš sedi na rastojanju 1m od oslonca. Gde treba da sedne Uroš da bi klackalica bila u ravnoteži?
4.      Klackalica je u ravnoteži dok na njoj sede dva decaka. Jedan je težak 280N ,on na ledima ima ranac i sedi na rastojanju 1,8m od ose klackalice. Drugi je težak 480N i sedi na rastojanju 1,2m. Kolika je težina ranca?
5.      Poluga je dugacka 2m. Oslonac se nalazi na 1/4 njene dužine. Na krajevima poluge vise tegovi. Ako je težina tega koji je bliže osloncu 50N , odredi težinu drugog tega.
6.      Poluga je dugacka 1,8m . Na njenim krajevima deluju sile od 5N i 15N . Gde treba postaviti oslonac da bi poluga bila u ravnoteži, odnosno koliki su kraci sila?
7.      Na jednom kraju poluge dužine 1,2m nalazi se teg mase 12kg na rastojanju 30 cm od oslonca. Kolika je masa tega koji treba okaciti za drugi kraj poluge da bi ona bila u ravnoteži?

SILA POTISKA.  ARHIMEDOV ZAKON.

1.      Kolika sila potiska deluje na telo zapremine 2 litra koje je potopljeno u vodu?
2.      Kolika sila potiska deluje na kocku ivice 6 koja je potopljena u vodu?
3.       Kolika je zapremina tela na koje kada se potopi u naftu deluje sila potiska od 80N?
4.      Težina nekog tela u vazduhu iznosi 12N, a kada se potopi u vodu 10N. Kolika sila potiska deluje na telo u vodi. Kolika je masa, zapremina i gustina tog tela?
5.       Kolika je zapremina tela koje je u vodi lakše za 1N nego u vazduhu?
6.      Predmet od mesinga je u vazduhu težak 5N. Kada se potopi u nepoznatu tecnost imace težinu 4,5N. Odredi gustinu te tecnosti. ( Gustina mesinga je 8500kg/m3)


MEHANICKI RAD

1.      Koliki rad izvrši sila intenziteta 50N na putu dužine 4m ?
2.      Koliki je intenzitet sile koja izvrši rad od 0,48kJ na putu od 8m ?
3.      Pri premeštanju tela izvršen je rad od 4m i upotrebnjena sila od 40N . Izracunaj predeni put.
4.      Koliki rad izvrši sila teže kad telo mase 0,8kg slobodno pada 3s ?
5.      Sila ravnomerno pomera teret mase 80kg po horizontalnom putu dužine 12m.      a)  Koliki rad izvrši sila ako je koeficijent trenja 0,25?     b)  Koliki rad se izvrši da bi se isti teret podigao na 12m visine?


MEHANICKA ENERGIJA


1.      Odredi potencijalnu energiju tegle sa džemom mase 1kg koja se nalazi na polici visokoj 2m .
2.      Na kojoj visini na gradilištu se nalazi džak sa cementom mase 50kg ako je njegova potencijalna energija 2,5kJ ?
3.      Telo mase 35kg uzdignuto je 2m iznad tla. Na koji visinu treba podici telo mase 14kg da bi njihove potencijalne energije bile iste?
4.      Koliku potencijalnu energiju ima kocka od drveta ivice 10cm ako se nalazi na visini 3m ? Gustina drveta je 800kg/m3 .
5.      Koliku kineticku energiju poseduje telo mase 400g kada se krece brzinom 8m/s?
6.      Telo se krece brzinom 6m/s . Kolika je njegova masa ako raspolaže kinetickom energijom od 9J ?
7.      Vozilo mase 2 tone prešlo je ravnomernim kretanjem 1,2km za 1min. Kolika je njegova kineticka energija? Kolika je kineticka energija tog vozila ako se krece stalnom brzinom 36km/h?


ZAKON ODRŽANjA MEHANICKE ENERGIJE.

RAD KAO PROMENA ENERGIJE.

1.      Automobil mase 1300kg krece se brzinom 64,8km/h. Dodavanjem     gasa njegova brzina se poveca na 72km/h. Koliki rad je pri tome izvršila vucna sila motora?
2.      Pušcano zrno mase 10g pri brzini 500m/s pogodilo je i probilo dasku debljine 10cm. pri izlasku iz daske brzina zrna je 300m/s. a)  Koliki rad je izvršen?            b) Kolika je sila otpora daske?
3.      Telo mase 3kg pada sa visine 5m. Kolika je njegova kineticka energija pri udaru o tle?
4.      Telo mase 200g pada sa visine 8m. Kolika je kineticka energija ovog tela na visini 2m?
5.      Sa terase visoke 5m telo mase 100g baceno je na gore brzinom 40m/s.                
a)   Kolika je potencijalna energija tog tela u najvišoj tacki putanje?  
b) Na kojoj visini iznad tla se tada nalazi telo?

уторак, 8. новембар 2016.

Ученици ОШ "Миша Стојковић" Гај на Математичкој журци поводом европског дана науке

Научни клуб РЦ Смедерево обележио је Европски дан науке сјајном "математичком журком". Ученици и наставници неколико смедеревских школа, али и гости из основне школе у Гају имали су прилику да искажу своју креативност у прављењу разних облика од делова танграма, да праве Платонова тела на основу мреже и помоћу разнобојних цевчица, да мере висину пирамиде помоћу Талесове теореме и да на крају направе "математичку торту". Наравно, журка не би била потпуна да није било одговарајуће музике, сокића и слаткиша, а у улози "DJ" вечерас је била Мирјана Кокерић, наставник математике у ОШ "Бранко Радичевић" и лице математике у избору Центра за промоцију науке.





четвртак, 3. новембар 2016.

Oслобађање од треме на часовима

Трећа радионица пројектa „Математички коучинг“ подржанog од стране Центра за промоцију науке на Јавном позиву за финансијску подршку пројектима промоције и популаризације науке у 2016. години, а уз помоћ Научног клуба Смедерево и Регионалног центра за професионални развој запослених у образовању Смедерево одржана је данас у Научном клубу Смедерево. Радионица је носила назив „Oслобађање од треме на часовима", а учешће су осим ученика из смедеревских основних школа узели и гости из ОШ „Миша Стојковић“ из Гаја.
Ученици ОШ "Миша Стојковић" Гај на радионици, водитељ М. Кокерић




На данашњој радионици ученици су имали прилику да се упознају са основним коучинг техникама за ослобађање од треме, стида и страха на часовима.

Учили су шта су то „контра-вештине“, да ли су стид и трема вештине, из којих елемената се састоје ове вештине, како се осећа особа која се стиди, шта осећа и како мисли. Затим су разрађивали тактике за разбијање треме и стида.

Након теоријског објашењења о томе зашто деца и одрасле особе осећају трему и стид, приступили су анализи својих уверења. Разликовали су рационална од ирационалних уверења и захтеве од жеља. Испитивањем о логичности, реалности и корисности појединих својих уверења, претварали су ирационална у рационална и захтеве у жеље.

Након дефинисања жеља везаних за своје самопоуздање на часовима прешли су на анализу упуштања у непријатне ситуације и вежбање за ослобађање од треме.

Након радионичарског рада везаног за обраду ове теме, ученици су на практичним математичким примерима уз презентацију видели могуће занимљиве начине за учење и вежбање математике, а затим су на игрицама из „Математичког кофера“, Центра за промоцију науке, испробали своје вештине, ослобођени скучености и треме.

На данашњој радиониц је успешно постигнут циљ пројекта: да заједно докажемо да „Математика није баук, него наук!“ осносно да је Математика - занимљива наука, применљива у многим другим областима, као и у свакодневном животу.

Након завршетка ученици су имали прилику да погледају и занимљиву изложбу: „Бројеви“ Центра за промоцију науке и фотографишу се за успомену. Верујемо да ће се учесници данашње радионице вратити на дружења на наредним радионицама „Математичког коучинга“.

петак, 30. септембар 2016.

Допунска настава петак 12:30

За ученике 6. разреда, данас у 12:30 биће организована допунска настава из физике.

Ваш наставник

четвртак, 29. септембар 2016.

Школско такмичење у стоном тенису

У суботу, 1.10.2016. са почетком у 9:00 одржађе се школско такмичење у стоном тенису као и одабир екипе која ће нашу школу представљати на општинском такмичењу у Скореновцу следеће среде.

Распоред мечева

Ваш наставник

четвртак, 23. јун 2016.

Zvanični izveštaj sa svim bodovima

Poštovani osmaci,

zvanični Izveštaj sa svim bodovima preuzmite ovde!

Vodič za izbor zanimanja za osmake

Poštovani osmaci,

ako ste još uvek neopredeljeni prilikom upisa ili želite da proverite da li ste odabrali pravu školu, popunite ovaj upitnik - VODIČ ZA OSNOVCE!



upitnik popunite ovde!

Vodič u pdf formatu možete preuzeti ovde!

SATNICA ZA UNOS ZELJA - UPIS 2016. 25.06.2016. subota

Poštovani osmaci,

Pred Vama je satnica za unos želja prilikom upisa u srednje škole.

Potrebno je da zajedno sa svojim roditeljima ili starateljima dođete u školu 25.06. u subotu, prema sledećem rasporedu:

od 7:30 učenici odeljenja VIII1

od 08:30 učenici odeljenja VIII2


понедељак, 20. јун 2016.

Dokumenta za upis

Dokumenta za upis

Nakon objavljivanja spiska i saznanja ko je koju školu upisao, sledeći korak je predaja dokumenata za upis u srednju školu.

Potrebna dokumenta su:

Izvod iz matične knjige rođenih
Popunjen obrazac prijave za upis u srednju školu
Svedočanstvo o završenoj osnovnoj školi
Svedočanstva poslednja tri razreda osnovne škole
Uverenje o položenom završnom ispitu
Lekarsko uverenje za upis u srednju školu (nije potrebno za sva zanimanja)
Diplome o osvojenim nagradama


Pročitaj više http://srednjeskole.edukacija.rs/mala-matura-upis-u-srednje-skole

U vezi "spornog" 4. zadatka iz fizike

Poštovani osmaci,

prenosim vam tekst koji je povodom 4. zadatka poslao Zavod za vrednovanje kvalitzeta obrazovanja i vaspitanja

У комбинованом тесту у задатку 4. из физике једино тачно решење је под 4 и једино се оно признаје као тачно. 
Иако у Збирци у решењу задатка 379, који је сличан задатку из теста, постоји штампарска грешка у првом примеру која је техничке природе (слика је померена  улево, па се не види лева линија), док је други пример идентичан тачном одговору у тесту, те се не може признати као тачан одговор уколико је ученик заокружио било који други број.


Завод за вредновање квалитета образовања и васпитања

Vaš nastavnik

среда, 15. јун 2016.

КЉУЧ за српски језик

Упутство за оцењивање тестова за завршни испит у школској 2015/2016. години из српског језика преузмите овде!

ИНФОРМАЦИЈЕ У ВЕЗИ ЗАВРШНОГ ИСПИТА 2016.

Kalendar upisnih aktivnosti pogledajte ovde!



Na sajtu http://www.upis.mpn.gov.rs možete videti broj bodova na ZI, kao i iskazane želje, nakon unosa.

Potrebno je da u polje za unos šifre učenika upišete svoju šifru - istu onu koju ste koristili na završnom ispitu i nakon toga kliknete na dugme prikaži.



субота, 14. мај 2016.

Збирке задатака за завршни испит

Збирку за комбиновани тест 2013/2014 преузмите овде!

Збирку за комбиновани тест 2014-2015 преузмите овде!


петак, 13. мај 2016.

Задаци за припрему ЗИ - 8. разред

Осмаци, задатке по стандардима за ЗИ преузмите овде!

ТОПЛОТНЕ ПОЈАВЕ 7. разред

Седмаци погледајте следеће лекције.

Честични састав супстанције


Унутрашња енергија

 
Количина топлоте

 


четвртак, 12. мај 2016.

ХИДРОСТАТИЧКИ ПРИТИСАК

Погледајте видео лекцију Хидростатички притисак 


Сажетак градива из области притисак преузмите овде!

среда, 11. мај 2016.

Атмосферски притисак експеримент

Шестаци, погледајте експеримент који је извео Јован Секе члан секције Млади физичари ОШ "Миша Стојковић" Гај



ПРИПРЕМЕ ЗА ЗИ - ОСНОВНИ НИВО

1.1. СИЛЕ

ФИ.1.1.1. уме да препозна гравитациону силу и силу трења које делују на тела која мирују или се крећу равномерно
ФИ.1.1.2. уме да препозна смер деловања магнетне и електростатичке силе
ФИ.1.1.3. разуме принцип спојених судова
1.2. КРЕТАЊЕ

ФИ.1.2.1. уме да препозна врсту кретања према облику путање
ФИ.1.2.2. уме да препозна равномерно кретање
ФИ.1.2.3. уме да израчуна средњу брзину, пређени пут или протекло време ако су му познате друге две величине
1.3. ЕЛЕКТРИЧНА СТРУЈА

ФИ.1.3.1. уме да препозна да струја тече само кроз проводне материјале
ФИ.1.3.2. уме да препозна магнетне ефекте електричне струје
1.4. МЕРЕЊЕ

ФИ.1.4.1. уме да чита мерну скалу и зна да одреди вредност најмањег подеока
ФИ.1.4.2. уме да препозна мерила и инструменте за мерење дужине, масе, запремине, температуре и времена
ФИ.1.4.3. зна да користи основне јединице за дужину, масу, запремину, температуру и време
ФИ.1.4.4. уме да препозна јединице за брзину
ФИ.1.4.5. зна основна правила мерења, нпр. нула ваге, хоризонтални положај, затегнута мерна трака
ФИ.1.4.6. зна да мери дужину, масу, запремину, температуру и време
1.5. ЕНЕРГИЈА И ТОПЛОТА

ФИ.1.5.1. зна да агрегатно стање тела зависи од његове температуре
ФИ.1.5.2. уме да препозна да се механичким радом може мењати температура тела

ОСМАЦИ,

погледаје следеће видео лекције на линковима који следе

Закон спојених судова - теорија

Закон спојених судова - видео

Равномерно праволинијско кретанје - видео

Магнетно поље сталног магнета - видео

Проводници и изолатори - видео

Магнетно поље праволинијског проводника са струјом - видео

Магнетно поље кружног проводника са струјом - видео

Брзина, правац и смер кретања - видео

Израчунавање средње брзине, пређеног пута или протеклог времена ако су познате друге две величине - видео

Стандарде и неке задатке погледајте овде!




понедељак, 9. мај 2016.

Притисак чврстих тела

Лекцију - Притисак чврстих тела погледајте овде!


Припремна настава 9.5.2016. Сила, енергија и струја основни ниво

Осмаци, на овом линку преузмите задатке предвиђене за рад на припремној настави у понедељак. Радиће се основни ниво из области сила, енергија и струја!

четвртак, 21. април 2016.

Упутство за припрему хербаријума (за ученике 5. разреда)

Ученици,

упутство за израду хербара преузмите овде!

У вези листова за хербар јавите се наставнику физике.






субота, 16. април 2016.

недеља, 3. април 2016.

Одабрани задаци из кондензатора

Осмаци, на овом линку преузмите задатке из кондензатора!

Решења сутра у касним поподновним часовима...

уторак, 22. март 2016.

Kulonov zakon - zadaci za dodatnu nastavu 8. razred

Osmaci, 23.03.2016. godine u 16:00 pocinjemo sa pripremama za okruzno takmicenje iz fizike. Zadatke iz predvidjene za cas iz Kulonovog zakona preuzmite ovde!

Коначни резултати општинског такмичења из физике

Општинско такмичење из физике за ученике основних школа одржано је 13.03.2016.год. у Мраморку у ОШ «Сава Максимовић».

Ученици наше школе постигли су следеће резултате:

6. разреди

1. место Ема Цизлер
– пласман на окружно
2. место Марија Драча – пласман на окружнo
похвале: Јован Секе, Владимир Ђан, Сара Борза (5. место), Немања Костандинов (6.место)

7. разреди

2. место Нина Бакош

похвале: Стефана Гвозденов, Јована Радивој (4. место)

8. разреди

2. место Марија Крецуљ –  пласман на окружно
2. место Матеја Борза –пласман на окружно
3. место Ања Терзић –пласман на окружно
3. место Јована Станков – пласман на окружно

похвала: Милош Карановић (5. место)

Александар Антонијев (7. место) 


Млади физичари ОШ "Миша Стојковић" Гај

понедељак, 14. март 2016.

У вези општинског такмичења

Поштовани такмичари,

данас ћемо анализирати задатке и уопште резултате са општинског такмичења. До тада погледајте следећу ПРЕЗЕНТАЦИЈУ!

недеља, 13. март 2016.

Резултати ученика ОШ Миша Стојковић Гај на општинском такмичењу из физике

Општинско такмичење из физике за ученике основних школа одржано је данас у Мраморку у ОШ Сава Максимовић.

Ученици наше школе постигли су следеће резултате:

6. разреди

1. место Ема Цизлер
2. место Марија Драча
похвале: Јован Секе, Владимир Ђан, Сара Борза (5. место), Немања Костандинов (6.место)

7. разреди

2. место Нина Бакош

похвале: Стефана Гвозденов, Јована Радивој (4. место)

8. разреди

2. место Марија Крецуљ
2. место Матеја Борза
3. место Ања Терзић
3. место Јована Станков

похвала: Милош Карановић (5. место)

Александар Антонијев (7. место)

Свим ученицима честитам и желим пуно успеха у даљем такмичењу.

Ваш наставник

Детаљније о такмичењу сутра на часовима физике.До тада погледајте решења задатака овде!

субота, 12. март 2016.

Информације у вези општинског такмичења из физике

Поштовани такмичари,

Скуп ученика је у недељу 13.03.2016. у 8:45. Полазак за Мраморак планиран је за 9:00. Такмичење почиње у 10:00 и траје 120 минута. 

Ваш наставник

уторак, 8. март 2016.

Формуле за такмичаре

Такмичари преглед формула преузмите овде!

Константно ћемо додавати нове формуле!

5 по 5 одабраних задатака за осмаке

Осмаци,

5 одабраних задатака из математичког клатна преузмите овде!

5 одабраних задатака из оптике преузмите овде!


недеља, 6. март 2016.

Резултати општинског такмичења из историје

Резултате погледајте овде!

Решења изабраних задатака за 8 разред

Решења преузмите овде!

Додатна настава је сутра од 12ч.


Одабрани задаци са такмичења за 8 разред са решењима

Осмаци, 

На линку који следи налази се 8 задатака од 2010 до 2000 године који цу били на општинском такмичењу из физике за ученике 8 разреда. Од 2010. године су углавном били заступљени задаци из Електростатике и Једносмерних струја, а ови задаци су пробрани из оних области које сада према правилнику долазе на општинском нивоу!

У току дана погледајте сајт - биће постављена и решења! 

Видимо се сутра од 12:00 на додатној настави!

четвртак, 3. март 2016.

субота, 20. фебруар 2016.

Rezultati školskog takmičenja iz fizike

Na školskom takmičenju iz fizike održanom 19.02.2016. godine postignuti su sledeći rezultati:

6. razredi

1. Ema Cizler 90 poena
2. Vladimir Ðan 42 poena
3. Sara Borza i Nemanja Kostadinov 40 poena
4. Jovan Seke 11
5. Marjan Milićević 2 poena

7. razredi

1. Nina Bakoš 41 poen
2. Stefana Gvozdenov 15 poena
3. Ivan Kosovac 7 poena
4. Nenad Stan 2 poena

8. razredi

1. Marija Kreculj i Anja Terzić 100 poena
2. Jovana Stankov 68 poena
3. Karanović Miloš 63 poena
4. Mateja Borza 50 poena

Svim učenicima čestitamo na uspehu i želimo puno sreće u daljim takmičenjima.

Zadatke sa takmičenja možete preuzeti na linkovima koji slede:

6 razred

7 razred

8 razred

Pravilnik društva fizičara o takmičenjima preuzmite ovde!





уторак, 16. фебруар 2016.

Školsko takmičenje iz fizike u petak 19.2.2016.u 12:00

Prema Kalendaru takmičenja i smotri učenika osnovnih škola za školsku 2015/16. godinu,  školsko takmičenje iz fizike će se održati u petak 19.02.2016. godine u 12 časova.

Na takmičenje mogu doći svi učenici od 6-8. razreda koji imaju želju da učestvuju, a naročito učenici sa odličnim i vrlo dobrim ocenama iz fizike. 

Učenici treba da ponesu kalkulatore. 

Stranicu društva fizičara Srbije posvećenu takmičenjima osnovnih i srednjih škola možete posetiti ovde!

Plan i program takmičenja možete videti ovde!

Svim učenicima želim puno uspeha na takmičenju!

Siniša D. Ćulafić




уторак, 9. фебруар 2016.

Пикова теорема за одређивање површина многоуглова

Нека је дат многоугао чија темена у неком Правоуглом координатном систему имају целобројне координате. Површина оваквог многоугла одређује се на веома једноставан начин применом једне формуле која захтева само познавање броја темена и броја свих тачака датог координатног система које имају целобројне координате и које се налазе у унутрашњости датог многоугла.

Нека је i – број тачака координатног система које имају целобројне координате и које су у унутрашњости многоугла, и нека је b – број темена многоугла, која су по претпоставци већ тачке са целобројним координатама, тада се површина овог многоугла рачуна по формули
P=i+b/2 – 1
Претходна формула ствар је такозване Пикове теореме, коју је описао аустријски математичар Георг Александер Пик, 1899. године.
На пример, површина нашег шестоугла са слике је: P=12+6/2 – 1 =14
Искористимо сада Пикову теорему да одредимо површину многоугла са часа!
17+20/2-1=17+10-1=26

Како смо на часу одређивали ову површину ?


Grafički domaći zadatak za učenike 6. razreda

Šestaci,

pomoć oko izrade domaćeg zadatka potražite ovde!

Rok za predaju je sreda 17.02.2016.

Školsko takmičenje iz geografije

Obaveštavaju se učenici da će se školsko takmičenje iz geografije održati u četvrtak 11.2.2016. od 12 časova za učenike sedmih razreda i u petak 12.2.2016., takođe sa početkom od 12 časova za učenike osmih razreda.
predmetni nastavnik Vidosav Obradović, prof.

понедељак, 25. јануар 2016.

уторак, 19. јануар 2016.

Наградно питање за ученике 8. разреда у вези Доплеровог ефекта

Како би изгледали образци за израчунавање фреквенције пријемника (слушаоца) у следећим случајевима?

а) Пријеминик (слушалац) "јури" извор (настоји да га стигне)

б) Извор "јури" за пријемником


понедељак, 18. јануар 2016.

Merenje dužine i određivanje površine za 6 razred

Merenje dužine


Dužina predstavlja rastojanje između dve tačke.

Jedinica za merenje dužine u SI sistemu je metar. Označava se malim slovom m.

1791. - Francuska narodna skupština – metar
1799. - u Francuskoj uveden metarski sistem
1873. - metar uveden za merenje dužine u Srbiji

U Međunardnom birou za mere i tegove u Sevru kod Pariza čuva se etalon



Veće jedinice: 

- kilometar (km)     1km=1000m     1m=0,001km 


Manje jedinice: 

- decimetar (dm)          1dm=0,1m          1m=10dm
- centimetar (cm)         1cm=0,01m        1m=100cm
- milimetar (mm)         1mm=0,001m     1m=1000mm



Jedinicama za dužinu mere se i visina, put, debljina ... 

Oznake koje se najčešće koriste za označavanje ovih fizičkih veličina:
- dužina l
- prečnik R
- poluprečnik r
- debljina d
- visina h
- put s 



Provera znanja

http://www.mcwdn.org/weightsmeasures/metriclength/metriclengthquiz.html

http://www.bbc.co.uk/skillswise/quiz/ma22leng-l1-quiz

https://www.thatquiz.org/tq-9/math/measurement/

http://www.squiglysplayhouse.com/Games/Quizzes/School/MetricSystemLength.html


http://www.quibblo.com/quiz/ae-0Yzx/Metric-System-and-Measurement

Određivanje površine



Merenje površine pravilnih figura svodi se na merenje dimenzija (dužine i širine) i primenu odgovarajuće formule. 

Površina se obeležava velikim slovom S. 


Primer:
- kvadrat



- pravougaonik





Јединица за мерење површине у SI систему је квадратни метар m2. 

Веће јединице:
 
- квадратни километар (
km2)         1 km2 = 1 000 000 m2 
- хектар (
ha)                                 1 ha = 10000 m2   
- ар (
ar)                                        1ar = 100 m2

Мање јединице:
 
- квадратни дециметар (
dm2)          1 m2 = 100 dm2
- квадратни центиметар (cm2)         1 m2 = 10000 cm2
- квадратни милиметар (mm2)         1 m2 = 1 000 000 mm2 





претварање веће у мање - множење са 100
претварање мање у веће - дељење са 100 


FIZIČKE VELIČINE I NJIHOVE JEDINICE

FIZIČKE VELIČINE I NJIHOVE JEDINICE

Veličine koje karakterišu fizičke osobine materije ili fizičku pojavu zovu se fizičke veličine.
Da bi se fizičke veličine mogle upoređivati, neophodno ih je meriti.

Pod merenjem fizičkih veličina podrazumeva se njihovo upoređivanje. Izmeriti neku fizičku veličinu znači uporediti je sa usvojenom jedinicom mere te veličine. Merenjem se određuje koliko je puta veličina koja se meri veća ili manja od usvojene jedinice mere.

Za merenje fizičkih veličina potrebno je prvo utvrditi jedinice mera tih veličina, a zatim odabrati pogodno sredstvo za izvođenje poređenja (merila ili merni instrumenti).

MEĐUNARODNI SISTEM JEDINICA (SI-SISTEM)

Danas je većina zemalja sveta prihvatila Međunarodni sistem veličina i jedinica. Značaj Međunarodnog sistema je u tome, što je njegovim uvođenjem postignuto jedinstvo mera u čitavom svetu. Njime je utvrđeno da je za tumačenje svih pojava u prirodi dovoljno koristiti sedam fizičkih veličina; koje su nazvane osnovne fizičke veličine.
Sve ostale veličine i jedinice, koje se izražavaju pomoću osnovnih nazivaju se izvedene.


SI prefiksi (predmetci)

SI prefiks je prefiks koji može da se doda na bilo koju jedinicu Međunarodnog sistema jedinica (SI) kako bi se dobili umnošci te jedinice.
Nisu svi prefiksi specifični za SI. Mnogi SI prefiksi, kao i sama ideja korišćenja prefiksa za ovu svrhu, datiraju još pre uvođenja SI-ja 1960. godine, tako da se dosta koriste i kod jedinica van SI.
Kao deo SI sistema, zvanično ih je odredio Međunarodni biro za težine i mere.
Kao primer, prefiks kilo množi sa jednom hiljadom, tako da kilometar iznosi 1000 metara, a kilovat 1000 vati. Prefiks mili deli sa hiljadu, tako da milimetar iznosi jedan hiljaditi deo metra (ima 1000 milimetara u metru), a mililitar je hiljaditi deo litra. Mogućnost primenjivanja istih prefiksa na bilo koju SI jedinicu je ključ snage SI-ja, pošto znatno uprošćuje proces učenja i korišćenja sistema


.